Zelena akcija: Za cijenu jedne nuklearke, Hrvatska može dekarbonizirati cijeli sustav

U povodu 40. obljetnice katastrofe u Černobilu, Zelena akcija upozorila je da su najave ministra gospodarstva Ante Šušnjara o samostalnoj nuklearnoj elektrani (NE), sudjelovanju u projektu Krško 2, te razvoju malih modularnih reaktora (SMR), "opasan i skup zaokret u pogrešnom smjeru". 

"Potpuno je skandalozno da Hrvatska razmatra nuklearne projekte pored toliko praznih krovova", rekao je predsjednik udruge Luka Tomac tijekom performansa ispred Ministarstva gospodarstva u kojem je jedna od aktivistica s maskom Šušnjara "virila" iz kante, simbolizirajući štetnost nuklearnog otpada.

Kako je ustvrdio Tomac, "pokušavaju se zamagliti porazno male brojke solarnih elektrana" po kojima smo "zadnji u EU-u", te naveo da treba razlikovati "forsiranje velikih solarnih i vjetroenergetskih projekata, od kojih koristi ima nekolicina privatnih investitora, od toga da se građanima omogući sudjelovanje u energetskoj tranziciji". 

Samostalna nuklearka za 20 milijardi eura

Za izgradnju samostalne nuklearke građani bi "trebali izdvojiti najmanje 20 milijardi eura - iznos za koji bi se mogao dekarbonizirati cijeli elektroenergetski sustav RH", pojasnio je, što je iznos kojim bi se postiglo do "100 posto obnovljivih izvora" u proizvodnji struje. 

Tomac je upozorio i na sigurnosni aspekt, ocjenjujući da bi NE "nacrtala metu na karti Hrvatske u nesigurnim vremenima", dok je tvrdnje o energetskoj neovisnosti odbacio uz napomenu da bi se "jedna ovisnost zamijenila drugom”, odnosno uvoz fosilnih goriva zamijenio bi se uvozom nuklearnog goriva.

Kao argument protiv nuklearne energije naveo je i dug rok izgradnje, ističući da bi nova elektrana bila priključena na mrežu tek za dvadesetak godina. Osporio je i tvrdnje da se EU vraća nuklearnoj energiji, navodeći primjer Francuske, gdje je većina od 70 NE pred gašenjem te sve veći problem predstavlja njihovo hlađenje zbog otopljenih ledenjaka i toplijih rijeka.

"Europa nije napravila zaokret prema nuklearnoj energiji, već je riječ o političkom kompromisu u taksonomiji", rekao je.

"Hrvatski neuklerani program je neozibljan"

Zaključno je istaknuo "neozbiljnost" hrvatskog nuklearnog programa, podsjetivši na problem zbrinjavanja niskoradioaktivnog otpada. 

"40 godina kasnije zajednicama na Trgovskoj Gori, Vojniću i Dvoru namećemo rješenja za koja nije provedena procjena utjecaja na okoliš, niti međunarodne konzultacije, iako se nalaze 800 metara od Une", upozorio je Tomac.

Inicijativa Triju mora sastaje se ovaj tjedan u Dubrovniku, no Tomac ne očekuje da će ondje doći do potpisivanja ikakvih ugovora, jer bi to "u ovom trenutku bilo protuzakonito", s obzirom na to da se čekaju podzakonski akti koji će definirati snagu, propise, možebitno i lokacije potencijalnih NE-a u Hrvatskoj.